Top lista zabranjenih internet sadržaja
[
photo credit: procsilas]
Zabrane pristupa internet sadržajima nisu ništa novo – u tvrtkama se provodi radi povećavanja produktivnosti na radnom mjestu, a u školama i u kućanstvima za filtriranje neprimjerenih sadržaja za djecu. OpenDNS, kao servis koji uz odgovore na DNS upite omogućuje i filtriranje sadržaja, je objavio top liste zabranjenih sadržaja od strane njegovih korisnika:
Blokirane kategorije
Budući da OpenDNS omogućuje filtriranje po kategorijama, ovdje su navedene najzastupljenije kategorije pri filtriranju sadržaja; a uz potencijalno nelegalne sadržaje su najčešće blokirani sadržaji koji prikazuju seksualnost, ali i reklame te servisi za anonimno surfanje (postotak označava zastupljenost zabrane kategorije unutar cjelokupne populacije korisnika):
- Pornografija – 85%
- Seksualnost – 80.1%
- Bezukusan sadržaj – 77.3%
- Proxy servisi te servisi za anonimno surfanje – 76.2%
- Reklamne mreže – 69%
- Golotinja – 67.2%
- Mržnja i diskriminacija – 58.7%
- Donje rublje – 58.5%
- Kockanje – 58%
- Droga – 57.3%
Zabranjene i omogućene stranice
Dodatni mehanizmi omogućuju zabranu pristupa za određene stranici unutar dozvoljene kategorije (blacklist) te omogućavanje posjećivanje određenih stranica unutar zabranjenih kategorija (whitelist).
Rezultati pokazuju da su najveće društvene mreže najzastupljenije u obadvije kategorije: Facebook, YouTube i MySpace; no dok su unutar blacklisti dodatno navedene poznatije stranice vezane uz pornografiju, nelegalne sadržaje i reklame, unutar omogućenih stranica su uglavnom još zastupljeni servisi koji se često koriste za komunikaciju (Gmail, Google prevoditelj, Skype…).
Nema pristupa društvenim mrežama na poslu!
Analiza blokiranih sadržaja za poslovne korisnike gotovo jednoznačno prikazuje najveći problem poslodavaca pri pružanju pristupa internetu zaposlenicima: društvene mreže.
Naravno, pornografija te zakonski sumnjive radnje su automatski blokirane za poslovne svrhe, no iako se korištenje društvenih mreža, foruma i sličnih oblika interakcije na internetu u svrhu bolje informiranosti i produktivnosti uglavnom potiče – općenite društvene mreže kao što su Facebook, MySpace, YouTube, Twitter, Orkut su izričito izuzete od ovog pravila. Zabrane za društvene mreže koje su poslovno orijentirane poput LinkedIn, Xing ili Ecademy tako gotovo da i nema, dok je pristup gore navedenima najčešće omogućen samo za odjele za odnose s javnošću te marketing.
Tagovi: filtriranje, Internet, sigurnost
