Podizanje računalnog sustava ispod 10 sekundi
[
photo credit: foskarulla]
Dizanje operativnog sustava, te da bude spreman za rad u manje od 10 sekundi je san svakog tko se svakodnevno bavi računalima. Početak radnog dana, palimo računalo beep i nanovo sjedimo i buljimo u ekran. Minuta traje i traje, sekunde sporo prolaze, te se nam čini da ova svakodnevna radnja i čekanje potraje malu vječnost.
Naravno, ovaj problem maštovitiji rješavaju na idući način. Upale računalo i odu pripremiti kavu, sok, skoknuti do WC-a ili čak pospremiti krevet ili razbacanu odjeću po stanu. Neki to rješavaju na način da ni ne gase računalo već ga uvijek ostavljaju u StandBy modu. Bilo koji slučaj vi koristite smatrati ćete da je to još uvijek izbjegavanje činjenice da je bootanje računala i operativnog sustava sporo, te tema da će računalo u skoroj budućnosti nakon paljenja biti spremno za rad u manje od 10 sekundi zvuči vrlo primamljivo.
Dakle, koliko će računalo u budućnosti biti brzo i što uopće možemo očekivati?
Jedno od ključnih komponenti svakog računala je BIOS (Basic Input/Output System). BIOS je sastavni dio svakog PC i Apple računala, to je prvo dio koda koji se izvršava kada upalimo računalo. Najčešće ga nazivamo i firmware. BIOS služi za inicijalizaciju i identifikaciju sistemskih uređaja od čvrstog diska, optičkih pogona, mrežnih komponenti, raznih portova, video kartica, memorije, tipkovnice i miša.
Kad upalimo računalo, primjetiti ćemo da nekoliko sekundi, 5-15 sek je potrebno da se BIOS pokrene i inicijalizira sve uređaje. Zastrašujuće.
BIOS i UEFI
Stoga je UEFI ili Unified Extensible Firmware Interface logično rješenje, ali ne i ključno rješenje za ovaj problem.
Što je UEFI? UEFI je specifikacija razvijena od strane Intela te je softversko sučelje za komunikaciju operativnog sustava i firmware-a. EFI je zamjena za zastarjelo BIOS firmware sučelje koje se koristi u svim IBM PC kompatibilnim računalima.
No, UEFI nije prvenstevno razvijan iz razloga ubrzanja bootanja računala. Osnovni razlog uvođenja UEFI je bio da se prijeđe sa asemblerskog strojnog jezika u kojem je pisan BIOS na C jezik. Zahvaljujući UEFI mogu se standardizirati stvari od multi-threading, te do paralalne inicijalizacije uređaja koji svakako ubrzavaju pokretanje računala.
Najveći proizvođači BIOS-a Phoenixa tvrde da sve što oni mogu napraviti jest da ubrzaju taj proces, te predaju sve incijalizirane uređaje za potrebe OS-u. Pokretanje i inicijaliziranje BIOSa dosad je zahtjevalo 10-15 sekundi dok nas uvjeravaju da će za ovo uskoro biti dovoljno tek 3-5 sekundi.
UEFI standard je prema tome rješio jedan osnovni problem proizvođača BIOS-a. Stari način razvoja BIOS-a, koji je razvio IBM u 1981. godini za IBM PC arhitekturu više ne može se primjenjivati u današnjim tehnologijama, jer nije bio ni zamišljen ni dizajniran da podržava i upravlja na današnjim složenijim računalima.
Stoga i nadalje ostaje pitanje, zbog čega je uopće tada potrebno čak i u današnjem brzom računalu vrijeme incijalizacije od čak 3-5 sekundi. Razlog je jednsotavan, zadovoljenje svih potreba korisnika, od pokretanja operativnog sustava sa DVD-a ili USB sticka i ostalih stvari koje nisu učestale ali su potrebne. Kada želite zadržati svu nabrojanu podršku u BIOSu, vrijeme će i dalje iznositi visokih 3-5 sekundi.
Solid state disk (SSD)
NAdalje postavljamo si logično pitanje, ako inicijalizacija sustava zahtjeva do 5 sekundi, koliko možemo dobiti ako stavimo brži disk u računalo, primjerice SSD.
Ugradnja SSD-a u računalo će značajno ubrzati pokretanje operativnog sustava, no nemojte očekivati čudo. Ni u ovom slučaju ono neće biti trenutno. Usporede radi, svi današnji pametni telefoni koriste sličnu tehnologiju kao što su to SSD diskovi, flash memoriju, te nakon njihova paljenja također je potrebno sačekati određeno vrijeme da se sustav pokrene.
Ako usporedimo brzinu klasičnog tvrdog diska koji se koristi u većini današnjih PC računala, moramo znati da bržim diskovima treba nešto više vremena da se počinju okretati na svojim brzinama. Dakle, disku od 7200rpm biti će potrebno više vremena od diska na 5400rpm da se pokrene na svoju radnu okretnu brzinu. Stoga je sasvim jasno da su i u ovom segmentu SSD bolji, jer to virtualno potrebno vrijeme je gotovo beznačajno.
Najbrže PC računalo
Intel navodi da imaju sustave koji se inicijaliziraju i boot-aju operativni sustav u samo jednoj jedinoj sekundi nakon samog paljenja računala. Dok iz Phoenixa, proizvođača BIOSa, navode da su imali demonstraciju računala koje se pokreće za 75ms. Da, dobro ste pročitali, 75ms ili 0.075 sekunde. Ni sam nisam siguran kako su to izmjerili.
Nebitno, da li je sekunda ili manje od nje, očito nas očekuju bolja i brža računala. Nažalost svakako i ne uskoro, no tehnologija postoji i biti će razvijena, usavršavana i cjevnovno vjerojatno dostupna.
Za sve vas koji želite imati najbrže računalo sadašnjice, pogledajte kako to napraviti. Povežite 24 SSD diskova te iskorisite sve prednosti ovog diska, točnije 24 povezanih RAID-om u cjelinu na jednom računalu.
Zaključak iz prakse
Ponukan ovom temom odlučio sam napraviti vrlo kratki tekst. Testirao sam svoje računalo i ustanovio da mi se zaista BIOS dugo pokreće. Dosad sam mislio da je to vrijeme daleko kraće, ali eto štoperica me uvjerila u suprotno. Velikih 14 sekundi do početka učitavanja OS-a. Koliko je OS ovisan o brzini dizanja sustava govori sama činjenica i rezultati ispod.
Napominjem da ovo nikako nije sučeljavanje ni pravo testiranje koji je OS brži ili bolji, već samo mjerenja vremena potrebnog za dizanje i ovisnosti OSa na istom računalu.
BIOS boot – 14 sekundi
Windows 7 boot – 41 sekunda (sveukupno sa BIOS-om 53 s)
Windows 7 shutdown – 16 s
Ubuntu 10 – 42 sekunda (sveukupno sa BIOS-om 56 s)
Ubutnu 10 shutdown – 5 s
Ukratko, možemo reći da pokretanje konkurentskih operativnih sustava ne utječe znatno na brzinu dizanja računala. Uglavnom, Windows7 su u svojem novom OS-u baš kao i Ubuntu 10 naglasili da su iznimno radili na ubrzanju pokretanja samo OS-a.
Dakle, ostaje nam da ubrzanju dizanja računala očekujemo na slijedećim stvarima. Ubrzanja BIOS-a, kako tvrde iz Intela i Phoenixa sa 15 na 5 sekundi (uštedimo 10-ak sekundi), ugradnja SDD-a (možda još kojih 15 sekundi za disanje samog OS-a). Pri tome možemo pridodati da će još neke nove tehnologije zajedno sa razvojem softvera i hardvera dati još po koju sekundu.
Ako su moja prognoziranja točna ugrubo bilo bi u redu računala brža za brža za 25-20 sekundi. Dakle zajedno sa BIOS-om ispod pola minute, no nikako po mojem nemojte očekivati da ćete za par godina na stolu imati računalo koje se pokreće u 10 sekundi. Bar nikako računalo dostupno većem broju korisnika.
Tagovi: bootanje, ubuntu 10, windows 7
