Infinius http://www.infinius.hr/blog blog o informatičkim tehnologijama Wed, 16 Jan 2013 07:27:59 +0000 hr-HR hourly 1 https://wordpress.org/?v=5.2.19 Trebam li web stranice? http://www.infinius.hr/blog/trebam-li-web-stranice/ http://www.infinius.hr/blog/trebam-li-web-stranice/#respond Wed, 16 Jan 2013 07:26:21 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=2971 Web stranice?

Kad je o online prisutnosti riječ, naročito za tvrtke i obrte, mnogi će na pitanje trebaju li web stranice smatrati da je jedini mogući odgovor – DA. No, je li to i pravi odgovor ovisi najviše o vama samima…

Web stranice

Naziv koji ustvari svakome znači nešto drugačije – jer rijetko tko može definirati što predstavlja. Tako dok nekome “web stranice” označavaju mjesto na internetu s osnovnim podacima poput imena, adrese te telefonskih brojeva, drugi ovo zamišljaju kao razvijene web portale s velikim broj suradnika koji svakodnevno rade na ažuriranju sadržaja. Da zbrka bude veća, svatko za svoju vlastitu definiciju smatra da pripada tipu “obične” webstranice. :)

Stoga, najbolje je definirati koji bi to bili osnovni tipovi webstranica, barem onih koji se upotrebljavaju u svrhu promoviranja osoba i poslovanja.

Kao prvo, navedimo web mjesta koja se sastoje samo od jedne jedine stranice…

Online posjetnica

Ovo ustvari i nisu “stranice” već jedna jedina stranica – na kojoj su navedeni osnovni podaci – poput imena, adrese te telefona i e-mail adrese. Ovisno o aktivnosti na internetu već i ovo može biti dovoljna stranica ukoliko netko želi samo naći vaše podatke.
Za osobne potrebe gotovo idealan oblik – a uz pomoć online servisa je moguće napraviti vrlo privlačan oglas o sebi – npr. putem servisa.

Što se tiče stranica vezanih uz poslovanje, prihvatljivije je ovako nešto napraviti na vlastitom online prostoru te domeni (napomena uz poslovne web stranice, ovdje provjerite elemente koji su obavezno potrebni za online prisutnost propisani zakonom u Hrvatskoj – pa makar ona bila i u obliku online posjetnice) nego ostaviti prazan prostor ili čekati s izradom “pravih stranica” dok se ne ukaže povoljna prilika.

U izradi

“Under construction” tj. “u izradi” web stranice se često postavljaju kad je domena te prostor na web serveru spreman, a stranice su još u postupku dovršavanja, no ovo je nešto što bi u svakom slučaju trebali izbjegavati. Ukoliko i imate nešto veće u planu, bolje je da posjetitelj naleti na stranicu s osnovnim podacima nego na tekst “u izradi” koji sam po sebi ne znači ništa osim da još niste spremni za online nastup – što samo po sebi i nije neka poželjna poruka koju bi željeli poslati posjetiteljima.

Još samo … do?

U određenim slučajevima se u sličnu primjenu kao i “u izradi” upotrebljava i početna stranica samo s brojačem vremena koji otkucava vrijeme do službenog otvorenja web stranica (ili neke posebne ponude / novog dizajna), no i s ovim valja biti oprezan i naglasiti o čemu se radi (ukoliko se ne nastoji uz pomoć tajnovitosti postići veća zainteresiranost) a i pravilno rezervirati resurse na web serveru jer je vrijeme kad brojač dođe do nule najposjećenije te je najgore što vam se može dogoditi da od velikog otvorenja ostanu samo nedostupne web stranice i problemi s prikazom…

Sljedeće – osnovne poslovne web stranice [u pripremi].

photo by: Ed Yourdon
]]>
http://www.infinius.hr/blog/trebam-li-web-stranice/feed/ 0
Kazneni zakon i internet http://www.infinius.hr/blog/kazneni-zakon-i-internet/ http://www.infinius.hr/blog/kazneni-zakon-i-internet/#respond Fri, 11 Jan 2013 07:27:29 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=3034 Ruka zakona

S početkom ove, 2013 godine, su se dogodile značajne promjene u Hrvatskoj vezane uz zakon i to naročito što se tiče kažnjivih djela na internetu. Naime, još prije više od godinu dana, točnije 21. listopada 2011 je izglasan novi koji u velikoj mjeri uključuje i ponašanje na računalnim sustavima i mrežama – što uključuje internet te društvene mreže.

 

Uvreda, sramoćenje i kleveta

Tako je za kazneno djelo uvrede, ukoliko je ono počinjeno javno putem interneta tj. uvreda je postala pristupačna većem broju osoba, u novom zakonu predviđena novčana kazna do sto osamdeset dnevnih iznosa (gdje se dnevni iznos utvrđuje uzimajući u obzir počiniteljeve prihode i imovinu – a ne može biti manji od dvadeset kuna ni veći od deset tisuća kuna).

Sramoćenje (iznošenje ili prenošenje činjeničnih tvrdnji koje mogu škoditi časti ili ugledu neke osobe) putem interneta vas također može dosta osiromašiti – čak do tri stotine i šezdeset dnevnih iznosa (tj. godišnjeg prihoda), no ovo vrijedi samo za neistinite tvrdnje – ukoliko možete dokazati istinitost tvrdnje kaznenog djela nema. Ako se svjesno iznosi neistina koja može škoditi nečijem ugledu, riječ je o kleveti te su moguće i veće kazne.

Govor mržnje

Za poticanje na nasilje i mržnju putem interneta se može očekivati do tri godine zatvora (ovo vrijedi i za one koji isto javno odobravaju), dok organizatori ili oni koji vode grupu više od tri osobe mogu očekivati još strože kazne.

Ovo se naročito odnosi na pozivanje na mržnju prema skupini ili njihovim pripadnicima zbog njihovih osobina (rasne, vjerske, nacionalne ili etičke pripadnosti te spolnog opredjeljenja i ostalog), no i na poricanje kaznenog djela genocida, agresija te zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina.

Zakon i djela protiv računalnih sustava – hakiranje

Osim ovih javnih istupa protiv drugih osoba na internetu, čak cijela glava Kaznenog zakona je posvećena kaznenim djelima protiv računalnih sustava, programa i podataka (popularno “hakiranje”) te su tako predviđene zatvorske kazne do osam godina zatvora.

Neovlašteni pristup računalnom sustavu ili podacima se kažnjava do jedne godine zatvora, osim u slučaju računalnih sustava i podataka državnih vlasti gdje je moguća kazna do tri godine (kažnjava se i sami pokušaj, stoga pazite što radite!). Ometanje računalnih sustava – DoS, DDoS i slični napadi se po zakonu kažnjavaju kaznom zatvora do tri godine, jednako kao i za oštećenje računalnih podataka ili programa.

Kažnjivo je i presretanje te snimanje nejavnih podataka i prijenos trećim osobama, stoga ukoliko npr. čitate ili čak prenosite nekome drugome e-mail koji nije namijenjen vama – računajte da je za ovo moguća kazna zatvora do tri godine. Ukoliko je riječ o računalnoj prevari s ciljem da se sebi ili drugome pribavi protupravna imovinska korist, minimalna kazna zatvora je šest mjeseci – a u slučaju značajnih iznosa do čak osam godina zatvora. Kažnjivo je također i posjedovanje, kao i izrada ili prodaja uređaja i programa (skripte i slično) koji omogućavaju navedena kaznena djela, a isto vrijedi za lozinke.

Teškim kaznenim djelima se smatraju ona djela koja se provode protiv računalnih sustava državne vlasti ili javnih ustanova, ali i za napade na veći broj računalnih sustava ili prouzrokovanje znatne štete uslijed kaznenih djela, no još značajnije – i ona djela koja su počinjena prikrivajući stvarni identitet…

Uz ovakve promjene u zakonu se dalo do znanja kako su internet i općenito računalne mreže značajni javni mediji te da je potrebno oprezno pristupati s izjavama na istima, kao i radnjama za koje do sad nije bilo propisanih kazni…

 

photo by: .v1ctor.
]]>
http://www.infinius.hr/blog/kazneni-zakon-i-internet/feed/ 0
Fiskalizacija i tvrtke koje ne posluju gotovinom http://www.infinius.hr/blog/fiskalizacija-i-tvrtke-koje-ne-posluju-gotovinom/ http://www.infinius.hr/blog/fiskalizacija-i-tvrtke-koje-ne-posluju-gotovinom/#respond Mon, 07 Jan 2013 06:23:40 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=3017 Cash

 

Od 01.01.2013. je u Republici Hrvatskoj stupio na snagu koji obvezuje veliki broj tvrtki i obrta pri poslovanju gotovinom na upotrebu fiskalnih blagajni te izdavanje pripadajućih računa. No, ono što je manje poznato je da su i gotovo svi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit – , čak i ako ne posluju gotovinom.

Mali broj poduzetnika je ipak , no većini ostaje da usklade svoje poslovanje s novim zakonom, i to koji ovisi o veličini tvrtke i djelatnostima. Promjene i nisu velike kao što je to slučaj kod poslovanja gotovinom i odnose se uglavnom na sadržaj računa, no dobro je ih imati na umu unaprijed i prije rokova – za uspješnu pripremu programskih rješenja vezanih uz izlazne račune.

Kao pripremu za postavljanje svih elemenata svih izlaznih računa je potrebno donijeti interni akt o pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa, o poslovnim prostorima, o oznakama naplatnih uređaja te označavanju operatera na naplatnim uređajima. Zvuči kompliciranije nego što jest, interni akt služi za definiranje naziva poslovnih prostora, naplatnih uređaja te operatera te ga je potrebno dati na uvid samo u slučaju posjeta inspektora. Porezna uprava je postavila dva primjera kojima se može poslužiti za utvrđivanje vlastitog akta – te .

Jedna od novosti je i sistematizacija brojeva računa – za sve obveznike fiskalizacije bi trebali biti oblika _broj_računa_-_oznaka_prostora_-_oznaka_naplatnog_uređaja_ – gdje je _broj_računa_ sekvecijalni cijeli broj koji počinje od 1 svake kalendarske godine (bez ikakvih dodatnih prefiksa ili sufiksa), a _oznaka_prostora_ i _oznaka_naplatnog_uređaja_ su definirani unutar prije spomenutog internog akta. Jednostavan primjer za poduzetnike koji izdaju račune samo na jednom naplatnom uređaju te imaju jedan prodajni prostor bi bio – 1-1-1, 2-1-1, 3-1-1…

Novi i prilagođeni elementi računa u slučaju kad nije riječ o poslovanju gotovinom koje je potrebno uz već postojeće dodati su:

  1. Vrijeme izdavanja računa (sat i vrijeme uz datum)
  2. Vrsta plaćanja (bezgotovinsko budući da se ne posluje gotovinom)
  3. Broj računa sukladan internom aktu o pravilima slijednosti brojeva računa
  4. Oznaka operatera tj. osobe na naplatnom uređaju

Dodatna pojašnjenja je, osim unutar zakona, moguće naći u unutar odgovora na vezano uz fiskalizaciju postavljenim na stranicama porezne uprave (pri dnu).

photo by: JMR_Photography
]]>
http://www.infinius.hr/blog/fiskalizacija-i-tvrtke-koje-ne-posluju-gotovinom/feed/ 0
Google Apps više nema besplatnu opciju http://www.infinius.hr/blog/google-apps-vise-nema-besplatnu-opciju/ http://www.infinius.hr/blog/google-apps-vise-nema-besplatnu-opciju/#respond Fri, 07 Dec 2012 19:25:21 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=3002 Google Party

 

Google Apps, popularan Google-ov servis koji je omogućavao da uživate u besplatnom Google e-mailu i ostalim aplikacijama na vlastitoj domeni više nije dostupan besplatno!

Od sada samo Google Apps verzija od $5 po korisniku mjesečno…

Učinci ove novosti, najavljene danas na  su odmah postali vidljivi – više nema prijave za besplatni Google Apps servis. Kao glavne razloge zbog čega je ovo nastupilo, su Google predstavnici naveli da postojanje dvije verzije, one uz plaćanje i besplatne, iz njihovog iskustva nije bilo prikladno ni za poslovnu upotrebu ni za osobne korisnike. Stoga će u budućnosti biti dostupna samo Google Apps verzija uz plaćanje koja okvirno stoji oko $5 po korisniku mjesečno neovisno o veličini tvrtke (tj. broju korisnika unutar tvrtke).

Da podsjetimo, dosadašnje ograničenje za besplatnu upotrebu je bilo do 10 korisnika koji su mogli koristiti Google Apps u nešto skromnijem obliku od verzije za plaćanje (npr. 10GB prostora za e-mail po korisniku naprema 25GB koliko je dostupno u plaćenoj verziji) unutar jedne domene te grupe korisnika. Važno je napomenuti da promjene ne utječu na dosadašnje korisnike – ukoliko već koristite Google Apps u besplatnom obliku taj servis će vam i dalje ostati na korištenje (iako, nije definirano da se i ovo ne bi moglo promijeniti?)…

Za poslovne korisnike koji koriste Google Apps uslugu uz plaćanje, uvjeti ostaju isti – 25GB prostor za e-mail, 99.9% garancija uptime-a te 24/7 korisnička podrška putem telefona. Ukoliko vam je dosta plaćanja te bi željeli preći s trenutne opcije plaćanja na besplatnu opciju oprez – TechCrunch navodi da ovo briše vaš cjelokupni korisnički račun!

A što je s gmail-om?

Što se tiče Gmail korisničkih računa, izgleda da za sad promjena nema – ako koristite @gmail e-mail, sve i dalje ostaje po starome, no izgleda da se vremena kad je na Google-u većina toga bilo dostupno besplatno polako mijenjaju…

photo by: fimoculous
]]>
http://www.infinius.hr/blog/google-apps-vise-nema-besplatnu-opciju/feed/ 0
.hr domene – koja, zašto i kako http://www.infinius.hr/blog/hr-domene-koja-zasto-i-kako/ http://www.infinius.hr/blog/hr-domene-koja-zasto-i-kako/#comments Wed, 25 Apr 2012 22:29:49 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=2910

.hr domene – ukoliko poslujete u Hrvatskoj ili jednostavno posjetiteljima svojih stranica želite pružiti osjećaj da su na “domaćem” terenu – gotovo je nezaobilazno da imate registriranu domenu sa nastavkom .hr. No, koju ustvari odabrati tj. za  koju imate pravo korištenja?

.hr

Sekundarna domena – bez dodatnih prefiksa, kratka te zbog u prednosti što se tiče pretraživača i lake pamtljivosti. Možete li je dobiti/kupiti na korištenje? Kratak odgovor bi bio – da, no duži odgovor je ipak potreban da razjasni stvari; naime, postoje dva načina registracija domena – besplatno te uz plaćanje (mala napomena uz ove naplatne – nažalost, cijene tih naplatnih .hr domena su među najskupljima u svijetu).

Pregled svih slučajeva tko, kad i pod kojim uvjetima može registrirati .hr domenu:

  • pravne osobe (trgovačka društva, udruge, političke stranke i ostale organizacije s pravnom osobnošću) registrirane u RH
    • imaju pravo na jednu besplatnu domenu; pod uvjetom da je njen naziv istovjetan registiranom imenu ili kratici tog imena pravne osobe (i, naravno, da domena još uvijek nije registrirana)
      • primjer: “Tudum” d.o.o. => tudum.hr
    • sve pravne osobe (osim udruga) imaju pravo i na još do 9 naplatnih domena, ime po izboru
    • udruge imaju pravo na registiranje jedne naplatne domene
  • fizičke osobe koje obavljaju registriranu samostanu djelatnost u RH (obrtnici, umjetnici, liječnici i sl.)
    • imaju također pravo na jednu besplatnu domenu, no s dodatnim uvjetom – naziv besplatne domene mora sadržavati naziv samostalne djelatnosti i ime i prezime ili dio imena i prezimena vlasnika ili naznaku vrste samostalne djelatnosti
      • primjer: Obućarski obrt, vl. Ivan Novak => obucarski-obrt-novak.hr
    • imaju pravo na registiranje jedne naplatne domene imena po izboru
  • fizičke osobe, državljani RH (imaju svoj OIB)
    • imaju pravo na registiranje jedne naplatne domene imena po izboru
  • strane pravne osobe koje imaju registriranu podužnicu u RH
    • imaju pravo na registriranje jedne naplatne domene, ali samo uz suglasnost Povjerenstva za upravljanje .hr domenama
  • strane fizičke i pravne osobe (ako nisu u gornjoj kategoriji)
    • nemaju pravo na registraciju .hr domene

.com.hr domena

Nešto rjeđe upotrebljavana, naročito zbog nedostataka što se tiče pretraživača (tercijarna domena), ima ipak jednu veliku prednost – cijenu, koja je ispod razine uobičajenih (.com, .net, .org i sl. domena) te manje od desetine cijene naplatne .hr domene. Iako com u pravilu označava komercijalnu prirodu stranica koje se nalaze pod ovakvom domenom, ovo ne mora biti slučaj – naročito jer većina ljudi oznaku com uopće ne povezuje s time.

Za razliku od sekundarnih .hr domena, .com.hr domene mogu, osim gore navedenih kategorija pod .hr domenama,  koristiti i strani državljani te strane tvrtke koje nemaju lokalne podružnice (ipak, moraju imati barem neku adresu u RH):

  • pravne osobe s fizičkom adresom u Hrvatskoj
    • neograničen broj naplatnih .com.hr domena
  • fizičke osobe s fizičkom adresom u RH
    • neograničen broj naplatnih .com.hr domena

.iz.hr / .from.hr / .name.hr

Niste još čuli za ove domene? Većina ljudi ne zna da ovo uopće i postoji, a i broj ovih registriranih domena nije baš velik (prema trenutnim podacima, 2% ukupnog broja .hr domena). Ove besplatne domene su namijenjene za fizičke osobe kako bi svaki državljanin RH (ali i strani državljani s boravištem u Hrvatskoj) imao pravo na svoju besplatnu domenu. Malo nezgodno je to, što je način tvorbe imena domene poprilično ograničen – moguće je registrirati samo imena oblika ime-prezime-dodatak.iz.hr (ujedno se dobijaju i .from.hr te .name.hr istog oblika):

  • fizičke osobe iz Hrvatske (imaju svoj OIB)
    • po jedna domena oblika ime-prezime-dodatak.iz.hr / ime-prezime-dodatak.from.hr / ime-prezime-dodatak.name.hr (dodatak je neobavezan – može se ali i ne mora koristiti)
      • primjer: Marija Kovač => marija-kovac.iz.hr
  • strane fizičke osobe s boravištem u RH (imaju svoj OIB)
    • po jedna domena oblika ime-prezime-dodatak.iz.hr / ime-prezime-dodatak.from.hr / ime-prezime-dodatak.name.hr (dodatak je neobavezan – može se ali i ne mora koristiti)

Ukoliko imate potrebu za istaknuti svoje ime, ovo je jedan od boljih načina, a preporučljivo je požuriti s registracijom – inače bi vas umjesto atraktivnog imena domene mogla dopasti varijacija kao npr. nikola-horvat-27.iz.hr

 

Kako registirati besplatnu .hr / .iz.hr domenu?

Za razliku od ostalih naplatnih domena (.com, .net, .org…) gdje je uobičajeno da postupak registracije odradi vaš pružatelj hostinga, ako hosting provider kojeg koristite nije iz Hrvatske ćete postupak registracije besplatne domene morati napraviti sami putem dns.hr. Ovo nije toliko teško kao što izgleda (u zadnje vrijeme je čak dosta pojednostavljeno) te se svodi na upisivanje potrebnih podataka u potrebni formular te potvrde istih (preporučamo SMS) nakon čega samo treba pričekati na pozitivni ishod zahtjeva.

Jednom uspješnu registiranu domenu je potrebno i pripremiti za korištenje, što je nešto kompliciraniji postupak te se preporuča prepustiti ga nekom stručnijem ako nemate dovoljno tehničko znanje za ovo, a dužina registracije – jedna godina, označava i vrijeme nakon kojeg je potrebno ponovo potvrditi i produžiti registraciju domene.

 

Kako registrirati naplatnu .hr / .com.hr domenu?

Naplatne domene ne možete sami registirati, već će za vas to odraditi hosting provider (ali samo oni bazirani u Hrvatskoj) koji će vam ujedno i odraditi posao oko postavki za uspješno korištenje. Vrijeme trajanja registracije je također godina dana, no o ovome nećete previše morati brinuti, već će vas obavijestiti kada je potrebno ponovo platiti račun ;)

 

Možda ipak odabrati neku ne-.hr domenu?

Ukoliko vam iz nekog razloga (cijena, komplicirani postupak, ne zadovoljavate tražene uvjete) ne odgovara registracija unutar neke od gore navedenih kategorija .hr domena, ništa strašno. Iako nastavak .hr u imenu domene nosi određene prednosti za hrvatske posjetitelje, ovo ne mora biti pravilo – stranice poput moj-posao.net, coolinarka.com te nabava.net su se susreli s istim problemima pri početku rada te na kraju i bez .hr uspijevaju biti među najpopularnijim internet odredištima korisnika iz Hrvatske; najvažniji je ipak – sadržaj.

photo by: querkmachine
]]>
http://www.infinius.hr/blog/hr-domene-koja-zasto-i-kako/feed/ 7
Linux i reklame? O da… http://www.infinius.hr/blog/linux-i-reklame-o-da/ http://www.infinius.hr/blog/linux-i-reklame-o-da/#respond Wed, 18 Apr 2012 09:21:23 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=2914

 

Kroz godine smo vidjeli puno reklama za različite operativne sustave, uglavnom za one Microsoftove, no ako ste mislili da za linux, iza kojeg direktno ne stoji ni jedna kompanija nema reklama – pogriješili ste. Izbor nekoliko najboljih:

IBM – Prodigy

IBM, kao jedan od većih sponzora linux zajednice, je u rujnu 2003. objavio video naslovljen kao Čudo – Prodigy, u kojem ukratko predstavljaju linux i njegovu budućnost: dijete koje uči od najboljih; između ostalih se u videu pojavljuju Muhammad AliSylvia NasarHenry Lewis Gates, John Wooden, Penny Marshall

 

 RedHat

RedHat je, citirajući poznate ljude kroz povijest, kao i različite tvrdnje koje su kasnije pokazale neistinitim (Zemlja je ravna…), nastojao odgovoriti na Microsoftove reakcije, koje su se polako iz ponižavanja i podsmjeha pretvarale u pravu medijski napad; te sve to jednostavno zaključio riječima Mahatme Gandhija citiranim pri kraju videa: “Prvo te ignoriraju. Zatim ti se smiju. Zatim se bore protiv tebe. I tada pobjeđuješ.”

 

Novell – “Kupite Mac” parodija

Apple-ova Kupite Mac kampanja s usporedbom PC-a (tj. Windows-a) i Mac-a (tj. OS-X) je bila tako uspješna da je parodija na nju bilo bezbroj, od dodatnih usporedbi što se tiče tih dvaju sustava do programskih jezika (RoR vs…). Novell, nakon što je kupio SuSE, je nekako morao iskoristiti priliku da predstavi prednosti linux i na ovaj način (osim ovog, drugog po redu u seriji, postoje još dva videa – #1 i #3)

 

IBM – The Heist

Što biste pomislili kao prvo kad bi vas datacentar jednog jutra dočekao prazan? U ono vrijeme je virtualizacija bila tek u povojima (2001.), tako da je za smanjivanje potrebnih hardverskih resursa bio zadužen linux…

 

Chinese 2000 linux

Iako su kinezi poznati po svojim verzijama različitog softvera, ovo je ipak raritet – komercijalna linux distribucija zasnovana na RedHat-u sa svojom  TV reklamom (da li se naplaćivao samo support ili je kršena GNU licenca ne znamo :)). Nažalost, izgleda da je i unatoč marketinškoj kampanji izdana samo jedna verzija.

 

Koja je vaša omiljena linux reklama?

photo by: Iron Bishop
]]>
http://www.infinius.hr/blog/linux-i-reklame-o-da/feed/ 0
Računala i potrošnja energije http://www.infinius.hr/blog/racunala-i-potrosnja-energije/ http://www.infinius.hr/blog/racunala-i-potrosnja-energije/#respond Wed, 28 Mar 2012 07:11:28 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=2902


Vodite li računa o potrošnji energije u kućanstvu? Iako računalo možda i ne smatrate nekim većim potrošačem energije, ovisno o njegovoj konfiguraciji i komponentama ono prilikom rada troši električnu energiju ekvivalentu dvije ili tri klasične žarulje.

Načinom na koji koristite računalo te izborom njegovih komponenti prilikom kupovine možete značajno utjecati na uštedu električne energije. Prilikom kupovine novog računala ali i druge informatičke opreme pripazite na sljedeće:

  • Umjesto monitora s katodnom cijevi koristite novije LCD monitore – potrošnja uz istu veličinu ekrana je otprilike upola manja
  • Komponente koje su integrirane na matičnu ploču u pravilu imaju manju potrošnju od zasebnih komponenti (ovo je naročito slučaj kod grafičkih kartica)
  • Prilikom kupovine informatičke opreme pripazite na “Energy star” oznaku – oprema označena ovom naljepnicom ima provjereno nisku potrošnju
  • Prijenosna računala su dosta manje zahtjevna što se tiče potrošnje električne energije –  potrošnja je za 50-70% manja od stolnog računala s monitorom
  • Napajanja starijih računala (starija od 5-6 godina) su dosta manje efikasna što se tiče potrošnje električne energije od novih napajanja


Već i s postojećim računalom možete pridonijeti uštedi – uz par minuta podešavanja te malo discipline prilikom upotrebe moguće je napraviti dosta po tom pitanju.

  • Umjesto screensavera postavite da računalo gasi monitor nakon određenog perioda neaktivnosti – na monitor u prosjeku otpada trećina potrošnje vezano uz računalo
  • Vanjske jedinice koje rijetko koristite (pisači, skeneri, multifunkcijski uređaji) isključite u potpunosti kad vam nisu potrebne
  • U postavkama računala postavite da se računalo nakon određenog vremena neaktivnosti postavi u hibernaciju (hibernate mod) – na ovaj način će vaš rad ostati sačuvan a računalo se isključuje u potpunosti
  • Ako vam računalo nije potrebno tijekom cijelog radnog dana, organizirajte posao tako da radnje vezano uz računalo odradite zajedno te ga ostatak vremena isključite
  • Računalo isključeno putem softverskog gašenja svejedno troši električnu energiju jer je ustvari u stanju pripravnosti – želite li ovu potrošnju eliminirati u potpunosti, isključite njegovo napajanje direktno iz struje (isto vrijedi i za većinu elektronske opreme: monitore, televizore, muzičke linije…)
photo by: Diogo Martins.
]]>
http://www.infinius.hr/blog/racunala-i-potrosnja-energije/feed/ 0
Jeste li previše otvoreni na internetu? http://www.infinius.hr/blog/jeste-li-previse-otvoreni-na-internetu/ http://www.infinius.hr/blog/jeste-li-previse-otvoreni-na-internetu/#comments Sat, 18 Feb 2012 22:33:30 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=2889 OMG!

Facebook, Twitter, Google Plus, Linkedin, Foursquare i ostale društvene mreže jednostavno služe da podijelite nešto o sebi s drugima – najčešće je to s prijateljima. No, čitaju li ove podatke samo vaši prijatelji?

Ovisno o vašim postavkama privatnosti, moguće je postaviti da nitko osim osoba kojima je to namijenjeno ne vidi slike, video ili tekst koji ste poslali. No, to ne znači da ga netko od njih neće proširiti dalje, a s druge strane, rijetko tko će postavke privatnosti postaviti tako – ponekad želite da vas čim više ljudi čuje.

Upoznajte ljude iz tame s druge strane ekrana – one na koje možda niste mislili kad ste stavljali sliku iz kupaonice ujutro ili objašnjavali svoje planove za ostatak dana:

Provalnici – mogu biti bilo tko, neki od vaših mnogobrojnih “prijatelja” ili potpuno nepoznate osobe – vrlo rado će pogledati što sve imate u svojoj kući i vrlo će im biti korisno kad saznaju kad idete na godišnji. Naročito ako ste čuvanje stana prepustili susjedi koja isto tako aktivna na društvenim mrežama te se voli pohvaliti kada za vikend izađe malo duže van. Unaprijed ste im pripremili teren da se znaju snaći po kući i znaju točno kad će sve biti prazno i bez nekoga tko bi im mogao zasmetati.

Novinari ili odvjetnici – možda i niste javna osoba te trenutno nitko nema interes citirati vaše izjave, no ukoliko to ikada bude slučaj – sve što je jednom postalo javno na društvenim mrežama uglavnom tako i ostane, pa makar prošlo i nekoliko godina. Stoga dobro razmislite želite li da se nešto što ste htjeli napisati povezuje s vama i kasnije. Naročito se ustručavajte pisanja kad ste ljuti – jednom napisanu stvar je teško vratiti pa makar i pisanom isprikom.

Poslodavci – nabrajanje negativnih osobina i ismijavanje poslovnih suradnika i partnera može izgledati zanimljivo u intimnom razgovoru, no na društvenoj mreži će to vrlo brzo doći do osobe o kojoj se radilo. Isto tako, održavanje društvenih kontakata može biti presudno za vaš posao – no pisanje poruka na društvenim mrežama za vrijeme radnog vremena je nešto za što će rijetko koji poslodavac imati razumijevanja.

Tajni obožavatelji – iako ova kategorija može značiti i dobro i loše, “obožavatelja” koji promatra sve što radite te prati svaki vaš korak vjerojatno nitko ne želi imati. Dok je to prije zahtijevalo prisutnost ili čudno ponašanje u vašoj okolini, objavljivanjem vlastitih osobnih slika i videa na društvenim mrežama sve vezano uz vas već sami nudite gotovo pa na pladnju – razmislite tko bi sve mogao vidjeti neku sliku ili video prije nego je postavite online.

Vjerojatno nikome nije svejedno pri pomisli da bi netko od ovih osoba mogao čitati vaše poruke – stoga je najbolje da se sami pobrinete da niste previše otvoreni, kako ne bi imali razloga za brigu kad bi netko pročitao nešto što ste na kojoj društvenoj mreži napisali. Zato, prije nego počnete nešto pisati ili slati fotografije te video, razmislite o ovim ljudima koji najvjerojatnije mogu do tih stvari doći čim poruku pošaljete na internet…

 

]]>
http://www.infinius.hr/blog/jeste-li-previse-otvoreni-na-internetu/feed/ 2
Besplatni Windows 7, XP i Vista za web razvoj http://www.infinius.hr/blog/besplatni-windows-7-xp-i-vista-za-web-razvoj/ http://www.infinius.hr/blog/besplatni-windows-7-xp-i-vista-za-web-razvoj/#comments Thu, 16 Feb 2012 09:58:04 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=2230 IE7 and Beyond
[Creative Commons Licensephoto credit: Sindre-Wimberger]

Ukoliko se bavite razvojem za web, gotovo sigurno ste trebali isprobati kako se vaš uradak prikazuje u nekoliko verzija Microsoftovih internet preglednika. Budući da ovo u osnovi nije moguće napraviti na jednom računalu (različite verzije Internet Explorer preglednika se ne mogu instalirati na isto računalo) Microsoft već nekoliko godina nudi rješenje…

Radi se o već pripremljenim virtualiziranim sustavima s određenom verzijom Internet Explorera (IE6, IE7 i IE8 za XP te IE7 i IE8 za Vistu i Windows 7) – Internet Explorer Application Compatibility Virtual PC mašinama. Ove virtualne mašine su predviđene isključivo za testiranje web aplikacija na Internet Exploreru, stoga i je vrijeme kroz koje su aktivirane s ograničenim trajanjem (za Windows 7 i Vistu 90 dana, za XP se resetira vrijeme dostupnosti svakih tri mjeseca – s novim ponuđenim downloadom). Ukoliko vam je za Windows 7 i Vistu potrebno duže – putem dodatne procedure reseta (opisano na Microsoftovoj stranici) je moguće i beskonačno produživati ova “licenca”, ali će se ovo morati napraviti svakih 90 dana.

Nakon preuzimanja neke od slika je dovoljno priloženu VHD datoteku pokrenuti od strane MS Virtual PC-a ili Virtual Server-a i testiranje može početi. Zbog čim manje veličine pakiranih datoteka je virtualna memorija (pagefile) isključena te je preporučljivo uključiti je za čim bolje performanse. U tekstualnoj datoteci koja se nalazi uz VHD datoteku se nalazi i podatak o administratorskoj lozinci (Password1).

Što ako nemate Virtual PC?

Iako je prema EULA-i prema kojoj se slike ovih virtualnih mašina daju na korištenje određeno da bi računalo trebalo imati instaliran VirtualPC ili Virtual Server (linux i Macintosh korisnici se ovim uvjetom automatski izuzimaju) te da se VHD datoteke ne bi smjele konvertirati u druge formate, VirtualBox će na ovim “alternativnim” sustavima bez problema pokrenuti VHD datoteku bez ikakvih konverzija (neka vas ne zbuni preuzimanje .exe datoteke, ustvari je to samo .zip te ga je moguće najnormalnije otvoriti kao takvog ako preimenujete datoteku).

Naravno, budući da će VirtualBox virtualnoj mašini predstaviti drugačiji hardver nego onaj za kojeg su pripremljeni driveri, javiti će se problem pri prvom podizanju sustava. Ovo nije nešto nepremostivo, dovoljno je kao mrežnu karticu unutar postavki VirtualBox-a odabrati Intelovu gigabitnu (desktop) mrežnu karticu, drivere koje pruža Intel staviti preko iso slike na raspolaganje za instalaciju unutar virtualne mašine i ostatak drivera nakon toga pustiti da se sam instalira s interneta (ujedno pokrenuti i ponovnu aktivaciju Windowsa koja je potrebna zbog velikih promjena u virtualnom hardveru).

Prekomplicirano?

Često nam samo za provjeru i nije potrebno zasebno dizanje virtualne mašine, u tom slučaju dobro dođu i web servisi koji će vam prikazati kako stranica izgleda u nekom od preglednika:

  • Netrenderer – orijentiran isključivo na Internet Explorer preglednike, od IE5.5 do IE8
  • Browsershots – podržava veliki broj različitih operativnih sustava i preglednika, no vrlo često je na rezultate pregleda potrebno poprilično čekati
  • Adobe BrowserLab – potreban (besplatan) Adobe CS Live korisnički račun, servis je besplatan samo određeno vrijeme ali radi brzo
  • Spoon Browsers – dobar servis za testiranje različitih preglednika, nažalost IE nije podržan iz razloga licenciranja; dostupno za MS Windows i OSX
]]>
http://www.infinius.hr/blog/besplatni-windows-7-xp-i-vista-za-web-razvoj/feed/ 4
Alternativni programi na linuxu http://www.infinius.hr/blog/alternativni-programi-na-linuxu/ http://www.infinius.hr/blog/alternativni-programi-na-linuxu/#respond Sat, 11 Feb 2012 13:52:47 +0000 http://www.infinius.hr/blog/?p=2870 Distinctively Red

Radi li … (umetnuti ime softvera) na linux-u? Odgovor na ovo pitanje, kad se ocjenjuje mogućnost prelaska na drugi operativni sustav, je u slučaju kad se radi o kombinaciji komercijalnih programa i linuxa uglavnom negativno. No, to ne znači da se isti posao ne može napraviti i s nekim alternativnim programom…

Uredske aplikacije

Microsoft Office, gotovo pa standard što se tiče uredskih aplikacija daleko da je nezamjenjiv – štoviše, oni koji vole klasnično sučelje uredskih aplikacija će čak biti i zadovoljniji s njegovom najpoznatijom alternativom – Libre Office-om. Obrada teksta (Microsoft Word), tablične kalkulacije (Microsoft Excel), prezentacije (Microsoft PowerPoint) te crteži – za sve ovo postoje odvojene aplikacije unutar ovog uredskog paketa.

Za manje zahtjevne, abiword (obrada teksta) i gnumeric (tablične kalkulacije) su također dobre alternative – naročito zbog jednostavnosti rada i brzine izvršavanja. Ukoliko su vam potrebni grafički diagrami, umjesto npr. Microsoft Visio aplikacije se na linuxu upotrebljava Dia.

Rad s PDF datotekama je gotovo pa integriran u samo sučelje u većini distribucija – ispis u PDF te mnogobrojni preglednici će vam omogućiti da ove datoteke gotovo i ne razlikujete od ostalih, sve što je potrebno za rad s njima je uključeno.

Internet preglednici i e-mail

Firefox, Chrome (Chromium) što se tiče preglednika te Thunderbird za e-mail i news grupe su vrlo često korišteni i na drugim operativnim sustavim ćete ih, budući da su softver otvorenog koda, moći koristiti bez problema i na linuxu. Nekih posebnih razlika što se tiče ovih programa nema – oni su identični na svim operativnim sustavima.

Odabir alata za glasovnu i chat komunikaciju također nije težak – Skype i slični servisi imaju verzije klijentskih aplikacija za sve platforme, uključujući linux, a VoIP (SIP) komunikacija je moguća i putem softverskih “telefona” kao što je Ekiga ili Empathy koji je ujedno i softverski klijent za Facebook IM, GTalk, MSN Messanger, ICQ i mnoge druge servise.

Video i zvuk

Microsoft Windows Media Player te npr. Winamp nisu dostupni na linuxu, no s VLC-om i MPlayer-om (video preglednici) te velikim brojem aplikacija putem kojih je moguće slušati ali i kategorizirati muziku (Rhytmbox, Amarok, Banshee) sigurno neće biti teško uživati u video datotekama i muzici.

Tko se bavi s obradom videa, nedostajati će mu Microsoft Movie Maker ili Adobe Premiere, no rad s aplikacijama iste namjene na linuxu (Openshot, Pitivi, Kdenlive, Kino) ustvari i nije toliko različit od navedenih. Za profesionalnije primjene tu je i Cinelerra koja omogućava procesiranje u realnom vremenu te dodatne funkcije koje se koriste u televizijskim studijima.

Programi poput Adobe Auditiona, SoundForgea te Steinberg WaveLaba su dobro poznati onima koji rade na obradi zvuka. Ima li na linuxu alternative? Naravno – Audacity te Ardour su samo neki od programa koji će vam pomoći pri obradi zvuka – bilo za mali projekt ili višekanalno procesiranje u realnom vremenu.

Nije naodmet spomenuti ni Blender, koji je čak i na drugim operativnim sustavima među poznatijim 3D animacijskim alatima koji se je u nekim stvarima i bolji od komercijalnih aplikacija – Autodesk 3DS Max te Maya.

Fotografija i crtanje

Adobe Photoshop je sinonim za obradu fotografije – no, nije dostupan na linux platformi. Gimp je zato alternativa u kojoj je moguće napraviti većinu stvari kao u Adobeovom programu. Uz osnovne formate slika, tu je podrška i za RAW fotografije putem UFRaw, RawTherapee te Rawstudia te neke naprednije alate za kolekcije poput Darktablea te Digikama (analogno Adobe Lightroom te Apple Aperture).

Corel Draw te Adobe Illustrator su najzastupljenije aplikacije za vektorsku grafiku – no ne i na linuxu, ovdje tu ulogu ima Inkscape, te za jednostavnije stvari već spomenuti LibreOffice Draw.

Iako ima relativno malo aplikacija za CAD, umjesto Autodeskovog AutoCad-a je za manje projekte moguće koristiti Draftsight te QCad.

Prijelom teksta je većinom u domeni posla grafičara, a uobičajeno se radi uz pomoć Adobe Indesign alata ili pak QuarkXpress i Microsoft Publishera – na linuxu Scribus služi ovoj svrsi.

Imate li i vi neku aplikaciju koju često koristite a za koju mislite da nema alternativu na linuxu? Pitajte, sigurno postoji neka alternativa – možda ne identični program ali nešto što će na sličan način moći odraditi posao…

]]>
http://www.infinius.hr/blog/alternativni-programi-na-linuxu/feed/ 0