Mala škola linuxa – distribucije
[
photo credit: Señor Codo]
Distribucije linuxa – još jedna stvar koja će novog korisnika linuxa vjerovatno zbuniti u početku i ostaviti ga u čuđenju uz već prije opisanu slobodu izbora aplikacija. Distribucija je ustvari skup programa (moglo bi se reći – kompilacija) postavljen od strane nekog proizvođača ili neprofitne grupe koji su vizualno ali i funkcionalno prilagođeni u ovisnosti o namjeni cjelokupne distribucije. Ovo ni u kom slučaju nije ograničavajuće – gotovo sve što možete s jednom distribucijom možete postići i s drugom, uglavnom je sve stvar navike i potrebe za prednostima koje određena distribucija pruža.
Da pojasnimo to na jednom ekstremnom primjeru – IPCop je distribucija namijenjena za upotrebu računala kao mrežnog uređaja (usmjerivač, vatrozid, VPN koncentrator…) dok je DSL (Damn Small Linux) distribucija za uredski rad s naglaskom na malu upotrebu sistemskih resursa – starijih računala i slično. Već je na prvi pogled očito da ove dvije distribucije nemaju puno veze jedna s drugom (IPCop čak nema ni grafičko sučelje). No, ukoliko poželite računalo s instaliranim DSL-om koristiti kao mrežni vatrozid ili pak IPCop kao distribuciju kojom ćete surfati internetom ništa vas ne sprečava da to napravite – osim vremena koje ćete uložiti u dodavanje aplikacija i dodatnim radnjama (ponekad je potrebno npr. i kompajliranje kernela i dodatnih programa da bi se ovaj cilj postigao).
Distribucije opće namjene
Debian
Jedna od starijih distribucija, poznata po velikom broju podržanih paketa (nekad je cjelokupna instalacija bila na čak 7 CD-a) uz svoje prednosti od strane velike podrške zajednice, velikoj stabilnosti (ali i sporom uključivanju novih stvari radi ovog) te mogućnosti pristupa od minimuma instalacije (samo najosnovnije stvari potrebne za dizanje sustava i mreže, kasnije se dopunjava po želji) ima veliki broj korisnika. Služi i kao osnovna polazna točka za mnoge druge distribucije.
RedHat
Distribucija pokrenuta od strane komercijalnog proizvođača – donijela je mnoge novosti i inovacije u svijet otvorenog koda što prikazuje način na koji je komercijalne tvrtke zasnovane na tehnologijama otvorenog koda mogu vraćati uloženo od strane zajednice natrag. Prvenstveno namijenjen za velike tvrtke (suradnja s proizvođačima hardvera te komercijalna podrška), ova je distribucija upotrebljavana najviše u “Enterprise” segmentu zbog jamstva podrške koje nudi. Budući da su uglavnom samo podrška i pristup najnovijim sigurnosnim zakrpama komercijalnog karaktera dok je razvijeni kod otvoren druge distribucije se koriste kodom kako bi razvile svoja rješenja.
Fedora Project
Fedora je projekt pokrenut od strane RedHat-a gdje je korištenje i razvoj novih funkcionalnosti dan na besplatno korištenje zajednici te na taj način predstavlja uvid u RedHat distribuciju s dodatnim funkcionalnostima ali ne i podrškom koju komercijalni RedHat pruža.
Ubuntu
Baziran na Debian distribuciji, mnogima predstavlja odskočnu dasku u svijet linuxa zbog lakoće korištenja i orijentiranosti prema radu u grafičkom sučelju. Sponzoriran od strane Canonical Ltd (Mark Shuttleworth) unutar zadnjih par godina na neki način napravio revoluciju pri upotrebi linuxa dajući ljudima jednostavni izgled i funkcionalnost a s druge strane ulažući ogromna sredstva u marketing i popularizaciju. Uz Ubuntu, tu su i mnoge poddistribucije (Kubuntu, Xubuntu, Edubuntu, Ubuntu Studio) i podvarijante (Netbook, Cloud, Desktop, Server) koje uglavnom sadrže iste stvari uz pojedine optimizacije za određenu namjenu.
CentOS
CentOS je na neki način specifičan jer sam po sebi nije neka zasebno napravljena distribucija – ustvari se radi samo o “prepakiranom” RedHat-u. Naime, RedHat gotovo sav svoj kod ostavlja u otvorenom obliku te ga je tako moguće iskompajlirati i imati na taj način RedHat distribuciju i bez pretplate direktno kod RedHat-a. No, zbog pravnih prepreka je daljnja distribucija moguća jedino ako se maknu svi RedHat znakovi – i to je ono što CentOS pruža.
Suse
Komercijalna linux distribucija prije par godina kupljena od strane Novell-a, usmjerena prema poslovnom tržištu zbog podrške koju nudi. Zbog svoje dobre integracije s Microsoft proizvodima u prošlosti, često je upotrebljavan u poduzećima s heterogenom IT okolinom te naročito cijenjen zbog funkcionalnog grafičkog sučelja i jednostavnosti upravljanja softverom.
OpenSuse
OpenSuse je besplatna distrbucija bazirana djelomično na Suse-u a projekt vođen od strane zajednice (sponzorira ga Novell) te predstavlja na neki način poligon za testiranje i uvođenje novih funkcionalnosti u komercijalni Suse. Zadržava logiku rada u Suse okolini te sadrži mnoge aplikacije koje unutar komercijalnog Suse-a nisu uključene.
Mandriva
Mandriva (prije Mandrake) je distribucija koju je moguće nabaviti u dvije verzije – besplatnoj i komercijalnoj. Razlika je uglavnom u dodatnim aplikacijama i podrškom za komercijalne audio/video codec-e. Poznata je po svojim dodacima koji olakšavaju rad na linuxu (grafičko sučelje, migracija s MS sustava) te lakoj instalaciji.
Arch
Arch linux distribucija je orijentirana prvenstveno prema jednostavnosti i fleksibilnosti, ali od strane razvojnih inženjera – način konfiguracije i instalacije se drži ovih pravila te nije namijenjen za neiskusne korisnike – zahvati unutar komandne linije su normalna stvar što uglavnom pogoduje naprednim korisnicima zbog fleksibilnosti koju ovo pruža.
Mint
Mint je distribucija bazirana na Ubuntu distribuciji (koji je opet baziran na Debian-u) te predstavlja pojednostavljenje upotrebe za prosječnog korisnika – nakon instalacije je sve spremno za rad; od osnovnih uredskih programa do podrške za razne audio i video formate.
Specijalizirane namjene
Uredski rad za starija računala i računala sa malim dostupnim resursima
Već prije spomenuti Damn Small Linux pripada ovoj skupini omogućavajući rad direktno s CD-a (Live CD je veličine oko 50MB i stane na CD srezan na veličinu posjetnice) ili nakon instalacije. Puppy Linux je također usmjeren za ovakvu upotrebu, a dodatna mogućnost je i zapisivanja postavki na CD omogućujući ovako učestali rad bez potrebe za tvrdim diskom.
Zamjena mrežnih uređaja
Bilo da je to napredno filtiranje mrežnog prometa, VPN server ili pak funkcionalnost usmjerivača, na ovom području postoji dosta distribucija – IPCop, Zeroshell, Vyatta, OpenWRT, Tomato… Dok su neki namijenjeni za rad na standardnom PC računalu, ostale je moguće upogoniti i na malim mrežnim uređajima kao što su WiFi AP-i i slično.
Alati za sigurnost i spašavanje podataka
Ukoliko imate problema s računalom SysRescueCd vam može pomoći vratiti podatke ili jednostavno popraviti naizgled bezizlaznu situaciju s operativnim sustavom (nevezano o kojem je operativnom sustavu riječ), dok vam kod novog računala Gparted LiveCD može poslužiti za lagano particioniranje (podržan velik broj particija i formata i s ostalih operativnih sustava). Za one zainteresirane više za sigurnost unutar mreže te forenziku računala na izbor Backtrack, DEFT te Damn Vulnerable Linux (DVL).
Hrvatske linux distribucije
Unutar Hrvatske je također bilo nekoliko pokušaja za pokretanje lokalne distribucije – HRID je jedna od njih, a o prestavljanje najnovije, nazvane Fedora Community Remix, postavljena je od strane osječkog ogranka udruge linux korisnika i o njoj možete pročitati na njihovima stranicama.
Ne-linux sustavi
Iako se često znaju spominjati kao linux distribucije, operativni sustavi kao FreeBSD, OpenBSD, NetBSD i Solaris/OpenSolaris nisu vezani direktno uz linux. Njihov razvoj, osim što je također zasnovan (uglavnom) na otvorenom kodu i što međusobno sadrže dosta poveznica preko podrške za velik broj istih aplikacija je tekao drugim putem od linuxa. Na neki način su to više kao “dalji rođaci” linuxa budući da su svi potekli iz početnih UNIX sustava.
Koja distribucija je za mene?
Ovo je pitanje na koje je najteže odgovoriti – sam broj linux distribucija je ogroman (za potpuni pregled posjetite Distrowatch) i svatko prema vlastitim potrebama i namjeni može odabrati onu koja mu najviše odgovara.
Za početnika je možda najbolje predložiti Ubuntu, Mint ili Fedoru zbog jednostavnosti upotrebe (a i velike podrške zajednice) kao i lokalizacije na hrvatski. Iskusniji korisnici će već naći sami što im odgovara, a možda im ovo predstavljanje otvori interes i za istraživanje novih distribucija koje nisu do sad isprobali.
Nije spomenuta vaša omiljena distribucija?
Nema problema, prostora u komentarima ima dovoljno, a ujedno i opišite što vas je privuklo u toj distribuciji…
Tagovi: distribucija, linux
