INFINIUS

Mala linux škola – licence otvorenog koda

penguin
[Creative Commons Licensephoto credit: keela84]

Linux i gotovo sav softver na koji ćete naići na nekom linux računalu je licenciran kao slobodan (free) softver. No osim što je besplatan važnije su slobode koje ova licenca nosi – najčešće upotrebljavano objašnjenje na engleskom opisuje koncept kao “free as in free speech, not as in free beer”. Iako se kod nas razlikuju riječi besplatan (en. free) i slobodan (en. free) ovo dodatno objašnjava težište – ne toliko na svojstvu besplatne upotrebe već na slobodi upotrebe, distribucije i promjene softvera.

Sva ova prava su definirana unutar licenci pod kojima je  softver licenciran, a najčešće upotrebljavane GPL, LGPL i BSD licence se ukratko svode na četiri osnovne slobode:

  • Sloboda 0: Sloboda upotrebe softvera neovisno o namjeni
  • Sloboda 1: Sloboda proučavanja načina rada softvera i promjene ukoliko je to potrebno (preduvjet za ovo je pristup izvornom kodu softvera)
  • Sloboda 2: Sloboda distribucije softvera kako bi mogli pomoći drugima
  • Sloboda 3: Sloboda poboljšanja softvera i distribucije tih poboljšanja kako bi cijela zajednica imala korist od njih.

GPL licenca

GNU General Public Licence (GPL) je sastavljena s namjerom da se korisniku osiguraju prava za softvera a ne da mu se oduzmu. Najveća značajka GPL licence je da svaki softver, ako je nastao korištenjem dijelova koda licenciranog pod GPL licencom, mora biti također licenciran kao GPL (tzv. copyleft). Time je osigurano kako se razvijatelji aplikacija ne bi mogli samo okoristiti ovako slobodno dostupnim kodom te ga koristiti unutar svojeg (zatvorenog) koda bez da zajednici vrate dio uloženog truda. Trenutno aktualna verzija GPL licence je v3.

BSD licenca

Berkley Software Distribution (BSD) licenca je nastala na sveučilištu Berkley za potrebe istoimenog operativnog sustava i dosta je popustljivija od GPL licence u smislu upotrebe koda za novi softver – u slučaju BSD licence nije zadržano copyleft svojstvo da se i novi softver mora licencirati pod istim uvjetima. Prvobitne verzije BSD licence su imale uvjet da se prilikom reklamiranja softvera nastalog pod BSD licencom mora uvijek spomenuti i sveučilište Berkley i ostale koji su doprinjeli nastajanju softvera. Budući da je s vremenom ovaj uvijet počeo prestavljati problem, on je maknut i ta se verzija BSD licence često zove “izmijenjena” za razliku od prvobitne, “originalne” verzije.

LGPL licenca

GNU Lesser General Public Licence (LGPL) je na određeni način kompromis između copyleft GPL licence i popustljivije BSD licence – ona omogućava da se biblioteke napravljene pod tom licencom ipak mogu upotrebljavati unutar softvera zatvorenog koda – bez potrebe da ga se licencira na isti način. Ovo se odnosi samo na upotrebu biblioteka – ako se radi o upotrebi koda unutar novog softvera sve je isto kao i kod GPL licence.




Tagovi: , , , ,

 
  • Kristijan

    Mislim da je sa ovom poštapalicom totalno fulana poanta i da je treba izbjegavati “free as in free speech, not as in free beer”.
    Koja se to distribucija plača ? Ima ih par od njih tisuću.
    Očita je želja ljudi koji rade distribucije da ih daju besplatno.
    Zašto ?
    Pa o kojoj slobodi pričamo ako ona uvjetuje da imaš recimo 500kn.
    Dostupno svima i slobodno može biti samo ono što je besplatno.

    U suprotnom ograničavaš slobodu materijalni stanjem svakog pojedinca.

    Po tome u Indiji i Kini ne bi 90% stanovništva vidjelo računalo još barem 100 godina….

  • http://www.infinius.hr/blog/ darkmares

    Fraza možda i je malo previše upotrebljavana, ali je tako najlakše je objasniti značenje ovog “free” na engleskom koje može imati oba značenja – i slobodno i besplatno.Molim razlikovati termine distribucija, linux i otvoreni kod – u tekstu se spominje softver otvorenog koda koji može ali i ne mora imati veze s linuxom; striktno gledano je linux jezgra operativnog sustava bez dodatnih programa (u osnovi neupotrebljiva za normalan rad); a distribucije linuxa su kolekcije softvera s linux jezgrom – sve u svemu tri u potpunosti različita pojma.I u ovim distribucijama koje se plaćaju je velika većina softvera licencirana kao otvoreni kod, tek su dijelovi pod drugom licencom zbog čega ih i njihovi izdavači naplaćuju (ili pak “uslugu” optimizacije i sustava ažuriranja). Primjer: RedHat distribuciju možete bez problema cjelokupnu besplatno preuzeti u vidu koda i upotrebljavati je nakon što je sami iskompajlirate (ili pustite da to npr. CentOS napravi za vas).Što se tiče cijene slobodnog softvera, već prvo temeljno načelo (sloboda 0) to definira te na taj način i nema ograničenja što se tiče materijalnog stanja korisnika.