INFINIUS

Koji linux odabrati?

CC photo credit: adpowers :: Tux Tie

Jedno od najčešćih pitanja koje budući korisnici linuxa postavljaju je sigurno: koji linux odabrati (iskusniji korisnici će ovo odmah ispraviti – samo je jedan linux, više je jedino distribucija linuxa…). Iako je pitanje jednostavno, odgovor na ovo nije baš uvijek tako lagan.

Raznolikost linux distribucija

Distribucija je sam po sebi malo zbunjujuć pojam za nove korisnike – pojednostavljeno, radi se ustvari o paketu pripremljenih programa i alata spremnih za korištenje od strane korisnika. Iako na prvi pogled ovo izgleda dosta ograničavajuće (ovisni ste o tome što je netko pripremio da koristite) nekih ograničenja što se tiče dostupnih programa i nema – samo je na vama da ih dopunite ukoliko i nema. Druga veća razlika je što se tiče izgleda – gotovo svaka od distribucija izgleda malo drugačije prema korisniku – i ovdje je riječ samo o predlošku te ga je lako promijeniti ukoliko vam se ne sviđa…

Još uvijek vam ništa nije jasno? Problem je vjerojatno najviše u slobodi izbora, uz sve moguće kombinacije dostupnog softvera otvorenog koda vrlo je lako promijeniti izgled i odabir softvera koji ćete koristiti te svaka od distribucija ovo nastoji iskoristiti na najbolji mogući način. Njihov veliki broj osigurava da se za svakoga nađe ponešto, bilo općenite namjene ili specijalizirane distribucije (za vatrozide, specifične uređaje i slično).

Da bi stvar bila kompliciranija, postoje i cijele “obitelji” distribucija – velika većina današnjih distribucija su nastale iz neke od postojećih distribucija, a ove obitelji distribucija se razlikuju u obliku paketa softvera (rpm, dpkg, tgz…) te specifičnim skriptama vezanim uz sustav. Neke od najzastupljenijih obitelji su Debian (Debian, Ubuntu, Knoppix…), RedHat (RedHat, Fedora, Mandrake/Mandriva, CentOS…), Slackware (Slackware, SUSE…) te nešto manje razgranate poput Arch i Gentoo.

Desktop / laptop primjena

Za primjenu linuxa na desktop računalima ali i laptopima se izbor u posljednjih nekoliko godina dosta proširio. Iako su među najzastupljenijima Ubuntu i Fedora, osim njih se često koriste i OpenSUSE, Mint, Mandriva i Arch – već prema prijašnjim navikama ili izgledu. Najveće prednosti ovih distribucija su često ažuriranje najnovijim verzijama softvera ali i veliki izbor te lakoća upotrebe.

Bilo koju da od ovih distribucija odaberete ne možete pogriješiti – sve je na mjestu; od podrške za novim hardverom do olakšanog pristupa postavkama (nema potrebe za komandnom linijom) ali i softvera koji se najčešće koristi za ovu upotrebu: uredski paket (Open/LibreOffice), preglednici (Firefox, Chromium), e-mail klijenti (Thunderbird, Evolution), video/audio preglednici…

Ukoliko ste novi korisnik, lokalna podrška i veliki broj korisnika je nešto što će vam biti od velike važnosti, a naročito za Ubuntu (ubuntu-hr), Fedoru i OpenSUSE ovoga ne nedostaje (linuxzasve forum, wiki.open.hr). Naravno, sve ove distribucije su besplatne te imaju mogućnost pokretanja s CD-a bez instalacije – tako da bez problema možete isprobati sve ovdje navedene, potrebna vam je samo internet veza za preuzimanje CD-a.

Serveri

Serveri u linux svijetu su uobičajeno “bezglave” mašine gdje grafičko sučelje nema što raditi, što zbog performansi što zbog toga jer se napredna podešavanja teško mogu napraviti preko pojednostavljenih administracijskih alata dostupnih na grafičkom sučelju. Također, naglasak kod servera je na stabilnosti rada i višestruko provjerenom softveru što ponekad i nije slučaj s gore navedenim distribucijama za desktop upotrebu, stoga se i rijetko upotrebljavaju za to.

Među najčešće upotrebljavanima su svakako RedHat, Debian i SLES (SUSE Linux Enterprise), ali i CentOS (besplatna distribucija zasnovana na RedHat Enterprise), dok se ostale upotrebljavaju dosta rjeđe. Razlog tome je i podrška od strane proizvođača hardvera, koje ove tri osnovne distribucije priznaju u vidu podrške za specijalizirane alate i upraviteljske programe hardvera servera.

Specifične primjene

Kao najzastupljeniju linux distribuciju specifične primjene trenutno u upotrebi možemo navesti Android – Googleov otvoreni operativni sustav za pametne telefone i tablete. Uz primjenu na pametnim telefonima (Android, MeeGo), ostale primjene uključuju vatrozide/rutere (IPCop, Smoothwall), media centre (GeeXboX, Mythbuntu), telefonske centrale (TrixBox, Elastix), sigurnosne alate (BackTrack) ali i općenite servere poput eBox/Zentyal ili ClearOSa.

Imate staro računalo a dobro bi vam došlo za surfanje i uredski rad? Postoje linux distribucije specijalizirane i za upotrebu s čim manje dostupnih resursa poput Puppy linuxa koje će ovaj posao odraditi bez problema.

Koju na kraju distribuciju odabrati?

Vjerojatno vam je ovaj tekst pomogao da suzite izbor na nekoliko kandidata ovisno o primjeni za koju želite linux upotrijebiti, a dobra strana linuxa je i da vam dopušta veseo suživot više različitih distribucija na istom sustavu (dual boot, virtualizacija i ostalo) te tako možete isprobati više njih dok se ne odlučite za onu koji vam se pokaže kao najbolja u primjeni.




Tagovi: ,