Kazneni zakon i internet
S početkom ove, 2013 godine, su se dogodile značajne promjene u Hrvatskoj vezane uz zakon i to naročito što se tiče kažnjivih djela na internetu. Naime, još prije više od godinu dana, točnije 21. listopada 2011 je izglasan novi Kazneni zakon koji u velikoj mjeri uključuje i ponašanje na računalnim sustavima i mrežama – što uključuje internet te društvene mreže.
Uvreda, sramoćenje i kleveta
Tako je za kazneno djelo uvrede, ukoliko je ono počinjeno javno putem interneta tj. uvreda je postala pristupačna većem broju osoba, u novom zakonu predviđena novčana kazna do sto osamdeset dnevnih iznosa (gdje se dnevni iznos utvrđuje uzimajući u obzir počiniteljeve prihode i imovinu – a ne može biti manji od dvadeset kuna ni veći od deset tisuća kuna).
Sramoćenje (iznošenje ili prenošenje činjeničnih tvrdnji koje mogu škoditi časti ili ugledu neke osobe) putem interneta vas također može dosta osiromašiti – čak do tri stotine i šezdeset dnevnih iznosa (tj. godišnjeg prihoda), no ovo vrijedi samo za neistinite tvrdnje – ukoliko možete dokazati istinitost tvrdnje kaznenog djela nema. Ako se svjesno iznosi neistina koja može škoditi nečijem ugledu, riječ je o kleveti te su moguće i veće kazne.
Govor mržnje
Za poticanje na nasilje i mržnju putem interneta se može očekivati do tri godine zatvora (ovo vrijedi i za one koji isto javno odobravaju), dok organizatori ili oni koji vode grupu više od tri osobe mogu očekivati još strože kazne.
Ovo se naročito odnosi na pozivanje na mržnju prema skupini ili njihovim pripadnicima zbog njihovih osobina (rasne, vjerske, nacionalne ili etičke pripadnosti te spolnog opredjeljenja i ostalog), no i na poricanje kaznenog djela genocida, agresija te zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina.
Zakon i djela protiv računalnih sustava – hakiranje
Osim ovih javnih istupa protiv drugih osoba na internetu, čak cijela glava Kaznenog zakona je posvećena kaznenim djelima protiv računalnih sustava, programa i podataka (popularno “hakiranje”) te su tako predviđene zatvorske kazne do osam godina zatvora.
Neovlašteni pristup računalnom sustavu ili podacima se kažnjava do jedne godine zatvora, osim u slučaju računalnih sustava i podataka državnih vlasti gdje je moguća kazna do tri godine (kažnjava se i sami pokušaj, stoga pazite što radite!). Ometanje računalnih sustava – DoS, DDoS i slični napadi se po zakonu kažnjavaju kaznom zatvora do tri godine, jednako kao i za oštećenje računalnih podataka ili programa.
Kažnjivo je i presretanje te snimanje nejavnih podataka i prijenos trećim osobama, stoga ukoliko npr. čitate ili čak prenosite nekome drugome e-mail koji nije namijenjen vama – računajte da je za ovo moguća kazna zatvora do tri godine. Ukoliko je riječ o računalnoj prevari s ciljem da se sebi ili drugome pribavi protupravna imovinska korist, minimalna kazna zatvora je šest mjeseci – a u slučaju značajnih iznosa do čak osam godina zatvora. Kažnjivo je također i posjedovanje, kao i izrada ili prodaja uređaja i programa (skripte i slično) koji omogućavaju navedena kaznena djela, a isto vrijedi za lozinke.
Teškim kaznenim djelima se smatraju ona djela koja se provode protiv računalnih sustava državne vlasti ili javnih ustanova, ali i za napade na veći broj računalnih sustava ili prouzrokovanje znatne štete uslijed kaznenih djela, no još značajnije – i ona djela koja su počinjena prikrivajući stvarni identitet…
Uz ovakve promjene u zakonu se dalo do znanja kako su internet i općenito računalne mreže značajni javni mediji te da je potrebno oprezno pristupati s izjavama na istima, kao i radnjama za koje do sad nije bilo propisanih kazni…
Tagovi: Internet, kazne, zakon
