Pitanje koje sve češće čujemo od korisnika čiji problemi s virusima, licenciranjem softvera te sporošću računala dosegnu tu mjeru da potraže alternativu trenutnom operativnom sustavu je najjednostavnije formulirati s “koji je linux najbolji”? Nažalost, odgovor je teže formulirati jednoznačno – ne zbog nedostataka linuxa, već zbog velikog broja opcija koje različite linux distribucije pružaju…
Pogledaj ostatak…

[photo credit: wstryder]

Dozvole koje direktoriji i datoteke unutar linux datotečnog sustava imaju mogu izgledati dosta kriptično, no ustvari se radi o vrlo jednostavnom sustavu kojeg je lako razumjeti ali i upotrebljavati. Budući da je unutar linux-a općenito gledano sve predstavljeno u obliku datoteke se na isti način i pristupa i upravlja datotekama i uređajima te je jedna od važnijih stvari dobro razumijevanje sustava dozvola.
Pogledaj ostatak…

[photo credit: keela84]

Linux i gotovo sav softver na koji ćete naići na nekom linux računalu je licenciran kao slobodan (free) softver. No osim što je besplatan važnije su slobode koje ova licenca nosi – najčešće upotrebljavano objašnjenje na engleskom opisuje koncept kao “free as in free speech, not as in free beer”. Iako se kod nas razlikuju riječi besplatan (en. free) i slobodan (en. free) ovo dodatno objašnjava težište – ne toliko na svojstvu besplatne upotrebe već na slobodi upotrebe, distribucije i promjene softvera.
Pogledaj ostatak…

[photo credit: mattieb]

Snalaženje unutar datoteka na disku je obično vještina koju rijetki nauče. Bilo to unutar vlastitih datoteka, strukture operativnog sustava ili postavki programa, ponekad je teško naći ono što tražimo. Kako to izgleda na linuxu (a i drugim UNIX-oidnim sustavima)? Jednom kad savladate osnove, vrlo lako će vam biti naći bilo što.

Pogledaj ostatak…

[photo credit: Señor Codo]

Distribucije linuxa – još jedna stvar koja će novog korisnika linuxa vjerovatno zbuniti u početku i ostaviti ga u čuđenju uz već prije opisanu slobodu izbora aplikacija. Distribucija je ustvari skup programa (moglo bi se reći – kompilacija) postavljen od strane nekog proizvođača ili neprofitne grupe koji su vizualno ali i funkcionalno prilagođeni u ovisnosti o namjeni cjelokupne distribucije. Ovo ni u kom slučaju nije ograničavajuće – gotovo sve što možete s jednom distribucijom možete postići i s drugom, uglavnom je sve stvar navike i potrebe za prednostima koje određena distribucija pruža.
Pogledaj ostatak…

[photo credit: flikr]

Nešto što će svakog ne-linux korisnika zateći pri prvom susretu s nekom od linux distribucija je sigurno raznovrsnost i sloboda izbora aplikacija. Trebate program za obradu teksta? Uz pet osnovnih, ima i još jedno desetak specijaliziranih za određeni tip teksta i isto toliki broj varijante svake već prema ukusu korisnika. Slučaj je isti i sa svim ostalim aplikacijama… Ustvari jedino što nećete moći naći su aplikacije koje dolaze direktno uz neki operativni sustav (npr. Notepad, Paint) ili koje određeni proizvođač softvera piše samo za određene operativne sustave (npr. Photoshop ili AutoCAD).
Pogledaj ostatak…

[photo credit: LaserGuided]

Za sve koji su čuli o onom tamo nekom linuxu a nisu ga se usudili pobliže pogledati – započinjemo serijal “Mala škola linuxa” kojim ćemo ga pokušati približiti prosječnom korisniku drugih operativnih sustava. Od osnovnih operacija do (malo) složenijih problema – sve što je potrebno da se bez problema snađete kad se slučajno ili namjerno zateknete u situaciji da pred sobom imate tastaturu u ruci i pingvina na ekranu.
Pogledaj ostatak…