[photo credit: Max (Tj)]

Twitter, Facebook, Linkedin ili pak neki od Google-ovih servisa – ako posjedujete korisnički račun na nekom od navedenih sigurno ste omogućili pristup i ponekom dodatnom servisu ili aplikaciji, bilo to namjerno ili iz čiste radoznalosti. No, što učiniti ako vam se taj dodatni servis ne svidi – za razliku od omogućavanja pristupa, gotovo nigdje nije naveden način kako taj pristup onemogućiti. Opcije za to se obično nalaze zakopane unutar postavki koje će prosječan korisnik rijetko pretražiti – stoga u nastavku kratki pregled kako provjeriti koji servisi sve imaju pristup vašim podacima i kako im to onemogućiti…

Pogledaj ostatak…

[photo credit: ShaZ Ni *Fotogurafiku]

SSH omogućava prijavu na udaljeni sustav i uz pomoć ključeva – bez potrebe da se autentificirate lozinkom. Kako bi ovo radilo, potrebno je da i kod sebe i na udaljenom sustavu imate ključeve koji se poklapaju – na strani udaljenog sustava javni ključ, a kod sebe privatni ključ. Udaljeni SSH server će provjerom poklapanja ključeva odlučiti jeste li vi taj za koji se predstavljate ili ne.
Pogledaj ostatak…

[photo credit: felixtriller.]

Zamislite sljedeću situaciju: trebate pokazati klijentu koji ne može doći do vas kako će mu izgledati web stranica koju razvijate, no imate je pokrenutu na svojem računalu a ne na serveru na internetu. Mogli bi eventualno dati pristup postavljanjem prosljeđivanja porta na internet ruteru, no vaš mrežni administrator (opravdano) to ne prihvaća kao mogućnost. Naizgled nemoguća misija koja je putem SSH protokola vrlo lako rješiva…

Pogledaj ostatak…

[photo credit: billaday]

SSH osim osnovne komunikacije nudi i prijenos podataka – ako vam se u toku rada na udaljenom sustavu ukaže potreba da prenesete neku datoteku, nema problema, SSH će to odraditi bez potrebe za postavljanjem dodatnog FTP servera ili nekog drugog sustava za prijenos podataka. Također, velika prednost prijenosa podataka putem SSH podprotokola SCP-a i SFTP-a je što nude enkripciju komunikacije – kod “običnog” FTP-a će korisničko ime i lozinka biti prenešeni kroz mrežu u tekstualnom obliku, isto kao i podaci.
Pogledaj ostatak…

[photo credit: x-ray delta one]

Ukoliko udaljeno administrirate neki sustav na unix/linux-u uobičajeno je da to radite preko SSH protokola. No, novi korisnici mogu imati poteškoća zbog dodatnih stvari koja će ih zbunjivati na početku. Na primjer, prilikom prvog pokušaja prijave na host na koji se do sad još niste nikad prijavljivali vas i prije autentifikacije čeka upit s fingerprint-om ključa SSH servera:
Pogledaj ostatak…

[photo credit: ghindo]

Vjerovatno ste već čuli da je izašla nova Ubuntu verzija – 10.10. Ukoliko trenutno imate instaliranu verziju 10.04 sigurno čekate najavu ažuriranja u sustavu da možete početi uživati u njemu… no to se neće dogoditi. Ubuntu 10.04 pripada LTS (Long Term Support – produženo vrijeme podrške, 3 godine za desktop / 5 godina za server, “normalne” verzije upola toga) Ubuntu verzijama i kao takve su postavljene da zadržavaju svoje stanje sve do nove LTS verzije (najvjerovatnije 12.04, koja bi trebala doći 2013 prema sadašnjoj praksi). Ako ipak niste zainteresirani za ostanak na LTS verziji, prelazak na normalne verzije je ipak lagan, potrebno je samo promijeniti vrijednost u konfiguracijskoj datoteci /etc/update-manager/release-upgrades – postupak upgrade-a u nastavku.
Pogledaj ostatak…

[photo credit: CitySkylineSouvenir]

SSH ili secure shell je protokol koji služi za sigurnu komunikaciju i administraciju na udaljenim računalima. Tko se sjeća telneta – ovo je slična stvar, samo sigurnija i svestranija – uz jednostavnu tekstualnu komunikaciju tu je i prijenos datoteka, proxy (socks) te funkcionalnost prosljeđivanja portova, zaštita od man-in-the-middle napada, sustav autentifikacije putem ključeva, a sav je promet naravno enkriptiran (SSL enkripcija).
Pogledaj ostatak…