INFINIUS

10 linux mitova i stvarnost

Overload
[Creative Commons Licensephoto credit: renatotarga]

Linux je neupotrebljiv, to su samo ona zelena slova na crnom ekranu, na linuxu ne radi nijedna kartica, nitko to ne zna popraviti… vjerujte, sve smo ih čuli. Neki mitovi su utemeljeni prema stanju prije više godina, neka su ostaci FUD marketinške taktike izvjesnih kompanija dok su neka jednostavno uzrokovana neinformiranosti. Da počnemo:

1. Linux je teško instalirati

Install 1
[Creative Commons Licensephoto credit: gebner]

Možda je ovo prije desetak godina i bio slučaj, no stvari su se od tada bitno poboljšale – osim što je kao instalaciju dovoljno pustiti automatiziranu aplikaciju da odradi svoj posao, u mogućnosti ste odmah s instalacijskog medija pokrenuti cjelokupni sustav kako bi vidjeli kako sve radi i izgleda bez da instalaciju i započnete (LiveCD/USB).

Za razliku od straha mnogih, vjerovatno nećete morati ni taknuti tastaturu osim da upišete svoje ime, a što je najbolje – uz osnovnu instalaciju će vas dočekati računalo spremno za surfanje, e-mail, uredski rad uz poneku jednostavnu igru, bez potrebe dodatnih instalacija upravljačkih programa i aplikacija.

2. Za linux nema podrške – tko će mi pomoći kad stvari krenu po krivu?

Help!
[Creative Commons Licensephoto credit: nicht mehr hier]

Iako pomoć i većinu dokumentacije možete naći na engleskom jeziku što bi možda bila i najveća zamjerka (da budemo iskreni, nije stvar ni s drugim operativnim sustavima puno bolja po pitanju “lokalizirane pomoći”), lokalnih projekata koje pružaju pomoć ima mnogo, ako bi izdvojili jedan to bi svakako bio HrOpenWiki koji može poslužiti i kao početna točka – ovdje se mogu naći linkovi za ostale lokalne linux projekte.

Mislite implementirati linux u poslovnom okruženju i ovakvi projekti vam ne pružaju sigurnost na koju bi se mogli osloniti? Obratite nam se, ako vam možda i nećemo moći pomoći direktno, preporučiti ćemo nekoga u vašoj okolini.

3. Za linux nema softvera – nema Excela, Worda, Photoshopa…

OS X software
[Creative Commons Licensephoto credit: QiFei]

Djelomično točno, barem što se tiče tvrdnje oko MS Excela i Worda te Photoshopa (ovo je više stvar proizvođača koji softver za operativne sustave kao linux ne proizvode), no daleko od toga da softvera za linux nema; osim što je većinom kao i sam linux otvorenog koda tj. besplatan za upotrebu, za svaku od navedenih aplikacija imate više različitih alternativa od kojih možete odabrati koja vam se više sviđa.

Također, lako je stupiti u kontakt s razvojnim timovima za softver otvorenog koda – ako imate ideju kako neki softver poboljšati samo dovoljno je pitati, ukoliko je ideja dobra vrlo brzo može i zaživjeti.

4. Hardver ne radi na linuxu

Silicon vally
[Creative Commons Licensephoto credit: jpockele]

Većina i najnovijih uređaja i komponenata računala će na linuxu raditi bez puno problema. U posljednje vrijeme javlja i sve veća podrška od strane proizvođača hardvera za podršku svoje opreme od strane linuxa – bilo to otvorenim kodom ili razvojem vlastitih upravljačkih programa: HP, IBM, Intel, AMD (ATI), Nvidia

Zbog svoje modularnosti, linux je uz male prilagodbe moguće upotrebljavati na starijim te slabim računalima kao i na najnovijim – bez nekih prevelikih razlika u performansama.

5. Linux je težak za upotrebu

Blue screen
[Creative Commons Licensephoto credit: tillwe]

Svaki početak i promjena su teški, pa tako i s linuxom – ako ste do sad radili s nekim drugim operativnim sustavom neke će vam stvari izgledati drugačije, ali je vrijeme i trud potreban za normalan rad relativno malen. Zaboravite na priče o radu na terminalu i isključivo na tastaturi – preko grafičkog sučelja je moguće sve napraviti, a lokalizacija na naš jezik je potpuna.

Uostalom, neke od aplikacija otvorenog koda koje vjerovatno i sad koristite (Firefox, Thunderbird, Chrome, OpenOffice…) su istog izgleda i funkcionalnosti na linuxu kao i na drugim operativnim sustavima tako da neke posebne razlike ne bi trebali ni primjetiti.

6. Linux je nestabilan i nedorađen

10 levels castle
[Creative Commons Licensephoto credit: fdecomite]

Linux je sloboda izbora – ukoliko upotrebljavate najnovije nestabilne verzije softvera lako je moguće da dođe do problema, no većina će se odlučiti za stabilnost testiranih aplikacija koje nisu više u alfa ili beta tj. probnim inačicama. O stabilnosti linuxa općenito dovoljno govori njegova reputacija kao servera, a restart sustava gotovo da nikad nije ni potreban, čak će i instalacije novog hardvera proći bez njega.

7. Linux je besplatan – ljudi ga razvijaju iz hobija i neprofesionalno

My Office 2009
[Creative Commons Licensephoto credit: Benjamin Rossen]

Jedan dio razvoja softvera otvorenog koda pa tako i linuxa je i vjerovatno će uvijek biti napravljen u slobodno vrijeme programera, no to ne znači da je napravljen neprofesionalno, uglavnom su to programeri koji tijekom radnog vremena razvijaju komercijalni softver. Činjenica je ipak da se velika većina trenutnog razvoja softvera otvorenog koda radi od strane plaćenih programera – financirani od strane kompanija koje u otvorenom kodu vide prednost i druge načine vraćanja tih sredstava umjesto direktne prodaje krajnjem korisniku – GoogleSun (Oracle), Canonical kao i većina prije spomenutih proizvođača hardvera ulaže velika sredstva u linux i ostali softver otvorenog koda.

8. Na linuxu nema poslovnih rješenja za tvrtke

eBeam Edge for Business
[Creative Commons Licensephoto credit: eBeam]

Veliki broj računala, jednostavnost administriranja grupa korisnika i računala, automatizirano povezivanje s predefiniranim postavkama i procedurama unutar tvrtke – sve ovo je moguće i na linuxu, bilo da je već implementirana neka struktura mrežnog direktorija ili pak je potrebno početi iz nule. Linux se može integrirati u postojeću infrastrukturu i prilagodljiv je prema potrebama tvrtke.

Specijalizirani poslovni softver postoji, no izbor je dosta ograničen naročito ako se radi o lokaliziranom softveru, ali se u nekim slučajevima i ova prepreka može zaobići uz pomoć emulacijskog softvera za druge operativne sustave.

9. Linux desktop je ružan i neupotrebljiv

Linux
[Creative Commons Licensephoto credit: XcBiker]

Prije nekoliko godina je moglo ovako izgledati, no današnje linux grafičko sučelje ima sve osobine modernog sustava, s podrškom za 3D efekte, gadgete i ostale korisne i manje korisne dodatke koji uveseljavaju korisnike i olakšavaju rad. Uostalom, svatko može naći svoje optimalno sučelje na linuxu – izbor se ne odnosi samo na odabir teme već i na cjelokupnu funkcionalnost grafičkog sučelja u vidu više različitih window managera.

10. Linux je besplatan, ali ga cijena održavanja čini skupim

George is Keeping an Eye On You!
[Creative Commons Licensephoto credit: peasap]

Relativno često isticana stvar u anti-linux reklamnim kampanjama se većinom odnosi na troškove održavanja od strane stručnog osoblja te visoke troškove edukacije za rad korisnika na linux sustavu. Unutar tih kampanja se obično radilo o čudnim usporedbama što se tiče hardvera te višestrukom preuveličavanju naknada i satnica potrebnih za rad i edukaciju na linux sustavima.

Realno gledano, cijena satnice stručnog osoblja je vrlo slična po iznosu neovisno o kojem operativnom sustavu se radi, a kad se govori o edukaciji korisnika cijene su, barem kod nas, povoljnije što se tiče linux sustava.




Tagovi: